Prema rezultatima geološkog proučavanja Milana Lukovića, profesora Tehničkog fakulteta iz Beograda, V. Mitrović je u decembru 1927. god. predložio Sudu opštine Kragujevac izgradnju vodojaže na Grošničkoj reci. U prvoj polovini 1928. pripremljen je ugovor o zajedničkom finansiranju izgradnje izmedu Opštine i Artiljerijsko-tehničkog zavoda. Izrada projekta poverena je Milanu Nešiću, profesoru Univerziteta.
Brana na Grošničkom jezeru
Brana na Grošničkom jezeru
Vodovodni sistem „Grošnica“
Grošnički vodovod je projektovan za potrebe industrije i grada sa 50.000 stanovnika.
Neki pokazatelji o projektovanom sistemu jesu:
- bruto zapremina akumulacije – 2130000 m3
- korisna zapremina akumulacije – 1600000 m3
- dužina cevovoda (prečnika 350 mm) do rezervoara „Ćava“ – 7400 m
- zapremina rezervoara „Ćava“– 3400 m3
Izgradnja je trajala skoro 7 godina
Grošnički sistem je građen od 31. januara 1931. do 29. novembra 1937. godine.
Izgradnja
Prvi put u našoj zemlji kod izgradnje Grošničke brane primenjene su savremene metode građenja u ono vreme: zaptivanje terena injekcijama, tunelska gradnja dijafragme u obali, pravilno granulisanje agregata i doziranje cementa.
Akumulacija
Samo jezero je dugo 1750m i ima površinu od 22 hektara i prvo je veštačko jezero u Srbiji. Jezero se prvi put napunilo tokom zime 1937/38. Voda zahvaćena iz Grošničkog jezera morala je da se prečišćava, pa je u tom cilju ispod brane izgrađeno i postrojenje za prečišćavanje vode.
Tehnologija
Tehnološki postupak prečišćavanja je klasičan. Posle flokulacije i taloženja, filtriranje se obavlja na brzim peščanim filterima, a dezinfekcija se obavlja hlorom. Prvobitno je dezinfekcija vode vršena pomoću ozona, ali se u prvoj polovini pedesetih godina XX veka prešlo na dezinfekciju hlorom.
Hidrocentrala
Ujedno je izgrađena i mala hidrocentrala za proizvodnju električne energije za potrebe postrojenja, kao i nova vodovodna mreža u gradu. Izgrađeno je 86 uličnih česama i dozvoljeno priključivanje zgrada i ustanova.
Voda iz Grošničke vodojaže uključena je u gradsku vodovodnu mrežu 1. aprila 1938 godine. Time je Kragujevac dobio savremeni vodovod.
Postrojenje za prečišćavanje vode``Grošnica``
Nadvišenje brane i proširivanje pogona za preradu vode
50-ih godina 20. veka osetio se nedostatak vode zbog smanjenja zapremine jezera zasipanjem nanosom, kao i zbog povećane potrošnje.
Budući da se izgradnjom brane „Grošnica“ nije iskoristio sav hidrološki potencijal sliva doneta je odluka da se nadviši brana „Grošnica“ i da se u sliv Grošničke reke, pumpanjem, prevede deo voda Dulenske reke.
Nadvišenje brane započeto je 1960. a završeno dve i po godine kasnije. Brana je nadvišena za 7.3m po projektu ing. D. Milovanovića. i zapremina jezera je sa 2.171.687m3 povećana na 3.200.000m3.
Istovremeno sa nadvišenjem brane izvršeno je i proširenje Grošničkog vodovoda dogradnjom filterskih instalacija i izgradnjom novih dovoda vode do Kragujevca.
Galerija fotografija
„Koristi sliku. Ona vredi hiljadu reči.“